Naslovnica › Alati › Caller ID Spoofing
[TEHNIČKO POJAŠNJENJE] Zaštita od prijevara

Što je lažiranje broja pozivatelja (Caller ID Spoofing)?

Vidite li na zaslonu svog mobitela broj svoje banke, policije, dostavne službe ili čak susjeda? Nemojte odmah vjerovati. Prikazani broj telefona na modernim mrežama ne predstavlja tehnički niti pravni dokaz o tome tko doista stoji iza poziva.

[VAŽNO] Zašto ne smijete optuživati vlasnika prikazanog broja?

U velikom broju prijevara, kriminalci nasumično biraju stvarne brojeve privatnih osoba ili tvrtki u Hrvatskoj kako bi se prikazali na vašem zaslonu. Ako nazovete taj broj natrag, javit će vam se nedužan građanin koji uopće nema saznanja da je njegov broj zloupotrijebljen. Nemojte vrijeđati, prijetiti ili prijavljivati te osobe policiji kao prevarante — i oni su žrtve lažiranja identifikacije.

Kako tehnički funkcionira lažiranje broja?

Tradicionalna analogna telefonija vezala je broj za fizičku bakrenu paricu. Međutim, suvremeni telefonski promet odvija se putem VoIP (Voice over IP) protokola i digitalnih centrala (SIP). Prilikom uspostave VoIP poziva, pozivateljeva centrala šalje paket podataka koji sadrži polje za prikaz pozivatelja (poznato kao Caller ID ili CLI - Calling Line Identification).

Pojednostavljeni prikaz prijenosa poziva:
  1. Prevarant (često iz inozemstva): Koristi zlonamjerni VoIP poslužitelj i u zaglavlje poziva samovoljno upisuje npr. broj poznate hrvatske banke (+385 1 4803 000).
  2. Međunarodni telekomunikacijski tranzit: Poziv putuje kroz više međunarodnih posrednika koji često nemaju mehanizme za provjeru ovlaštenja pozivatelja.
  3. Vaš domaći operater i telefon: Zaprima poziv i na zaslonu vašeg telefona uredno ispisuje broj koji je naveden u zaglavlju, iako poziv dolazi s posve druge lokacije.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i domaći telekom operateri kontinuirano uvode filtre za odbacivanje međunarodnog prometa koji lažira hrvatske nacionalne brojeve, no zlonamjerni akteri neprestano mijenjaju rute i tehnike. Zato je oprez krajnjeg korisnika ključna linija obrane.

5 pravila za provjeru sumnjivog poziva

1. Banka vas nikada ne pita za SMS lozinke (OTP) ili PIN

Ako se pozivatelj predstavi kao vaša banka i zatraži jednokratni autorizacijski kod s mobitela, CVV broj s kartice ili PIN — to je 100% prijevara. Djelatnici banke vide vaše transakcije u sustavu i nemaju nikakvu potrebu tražiti lozinke.

2. Uvijek samostalno prekinite poziv (Call termination rule)

Ako ste u bilo kakvoj dvojbi, nemojte ostati na liniji. Recite „Provjerit ću samostalno”, prekinite vezu, pričekajte nekoliko sekundi i nazovite službeni broj s poleđine vaše bankovne kartice ili službene web stranice.

3. Policija ne traži predaju novca niti „sigurne račune”

Niti jedna institucija u Republici Hrvatskoj (MUP, Porezna uprava, FINA) ne posjeduje „sigurne privremene depozitne račune” na koje građani trebaju prebaciti ušteđevinu. Ako vas netko to traži, riječ je o pokušaju krađe.

4. Odbijte instalaciju aplikacija za daljinski pristup

Prevaranti koji nude „isplatu kripto dobiti” ili „uklanjanje virusa” tražit će instalaciju aplikacija poput AnyDesk, TeamViewer ili RustDesk. Nikada nemojte instalirati programe na nagovor nepoznatih osoba.

5. Provjerite iskustva drugih na TkoZove.com

Unesite broj u našu tražilicu. Ako je broj već prijavljen kao izvor prevara, saznat ćete detalje scenarija. Ako nema prijava, budite oprezni jer prevaranti često rotiraju nove i lažirane brojeve.

Povezani alati i vodiči:

→ Čarobnjak za sumnjive pozive → Kviz provjere znanja → Službena prijava (MUP / HAKOM)